<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Hrvatski književnici &#8211; posteri &#8211; ART za po DOMA</title>
	<atom:link href="https://artzapodoma.com/product-category/hrvatski-knjizevnici-posteri/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://artzapodoma.com</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Tue, 13 Feb 2024 09:17:49 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9.1</generator>

<image>
	<url>https://artzapodoma.com/wp-content/uploads/2020/07/cropped-ART-ZA-PO-DOMA-LOGO-2-e1595424044759-75x75.jpg</url>
	<title>Hrvatski književnici &#8211; posteri &#8211; ART za po DOMA</title>
	<link>https://artzapodoma.com</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Poster &#8211; Antun Branko Šimić</title>
		<link>https://artzapodoma.com/product/poster-antun-branko-simic/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[artzapodoma]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 11 Nov 2021 21:50:17 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://artzapodoma.com/?post_type=product&#038;p=1300</guid>

					<description><![CDATA[<b>Antun Branko Šimić </b>rođen je u <a title="Drinovci" href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Drinovci">Drinovcima</a> 18. studenoga 1898. godine. Bio je hrvatski pjesnik, esejist, kritičar i prevoditelj.

Šimić 1917. godine napušta školovanje zbog izdavanja književnog časopisa <i>Vijavica</i> u Zagrebu, a književni časopis <i>Juriš</i> pokreće <a title="1919." href="https://hr.wikipedia.org/wiki/1919.">1919.</a> godine pod utjecajem ekspresionističkog lista <i>Der Sturm</i>. Godine <a title="1923." href="https://hr.wikipedia.org/wiki/1923.">1923.</a> pokreće i treći časopis - <i>Književnik</i>.

Nakon teške upale pluća <a title="1924." href="https://hr.wikipedia.org/wiki/1924.">1924.</a> godine obolio je od tuberkuloze i pokušao se liječiti u <a title="Dubrovnik" href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Dubrovnik">Dubrovniku</a> i <a title="Cavtat" href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Cavtat">Cavtatu</a>, a <a title="1925." href="https://hr.wikipedia.org/wiki/1925.">1925.</a> godine vratio se u Zagreb.

Umro je od tuberkuloze pluća, u dvadeset i sedmoj godini, u <a title="Zagreb" href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Zagreb">Zagrebu</a> <a title="2. svibnja" href="https://hr.wikipedia.org/wiki/2._svibnja">2. svibnja</a> <a title="1925." href="https://hr.wikipedia.org/wiki/1925.">1925.</a> godine. Pokopan je na zagrebačkome groblju <a title="Mirogoj" href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Mirogoj">Mirogoj.</a>

Velik dio Šimićeva opusa ostao je neobjavljen do <a title="1950-ih" href="https://hr.wikipedia.org/wiki/1950-ih">1950-ih</a> i <a title="1960-ih" href="https://hr.wikipedia.org/wiki/1960-ih">1960-ih</a>, među ostalim i nekoliko dramskih fragmenata te započeti roman <i>Dvostruko lice</i>. <i>Sabrana djela</i> koje je uredio njegov brat <a title="Stanislav Šimić" href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Stanislav_%C5%A0imi%C4%87">Stanislav Šimić.</a><sup id="cite_ref-7" class="reference"></sup>

Šimić je uz <a title="Tin Ujević" href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Tin_Ujevi%C4%87">Tina Ujevića</a> i Miroslava Krležu najistaknutiji hrvatski pjesnik modernizma, zaslužan za popularizaciju slobodnoga stiha i novih kompozicijskih načela.

"Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda!" - samo je jedan od prekrasnih Šimićevih stihova.

Ovaj poster djelo je akademske slikarice <strong>Marije Adrić Soldo</strong>.

<strong>Dimenzije</strong> – 50×70 cm

Javi nam se ako si zamišljaš poster nekih <strong>drugih dimenzija</strong>. Možda se možemo <strong>dogovoriti</strong>. Vrlo vjerojatno. <img class="emoji" role="img" draggable="false" src="https://s.w.org/images/core/emoji/13.1.0/svg/1f60a.svg" alt="😊" />

T-shirt, sweatshirt ili hoodie odaberi ovdje – <a href="https://modnakatedra.com/kreatori/artzapodoma/">ODABERI MAJICU</a>.

&#160;]]></description>
		
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Poster &#8211; Ivan Gundulić</title>
		<link>https://artzapodoma.com/product/poster-ivan-gundulic/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[artzapodoma]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 04 Aug 2021 14:53:31 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://artzapodoma.com/?post_type=product&#038;p=1247</guid>

					<description><![CDATA[<strong>Ivan Gundulić</strong> rođen je u <strong>Dubrovniku</strong> 8. siječnja <strong>1589.</strong> godine, a u tom prekrasnom gradu je preminuo 8. prosinca <strong>1638.</strong> godine. Gundulić je najznačajniji hrvatski barokni pisac, a bio je član poznate dubrovačke plemićke obitelji.

Iako je obavljao različite administrativne i političke funkcije u <strong>Dubrovniku</strong>, priča se da je živio mirno i povučeno. Zbog toga su mu dali nadimak "<strong>Mačica</strong>" (Mačkica).

Koliko je značajan za hrvatsku kulturu dokazuje i činjenica da se njegov lik nalazi na novčanici od <strong>50 kuna</strong>.

Djela koja volimo su: Pjesni pokorne kralja Davida, <strong>Suze sina razmetnoga</strong>, Arijadna, <strong>Osman</strong>, Dubravka...

Ovaj poster djelo je akademske slikarice<strong> Marije Adrić Soldo</strong>.

<strong>Dimenzije</strong> – 50×70 cm

Javi nam se ako si zamišljaš poster nekih <strong>drugih dimenzija</strong>. Možda se možemo <strong>dogovoriti</strong>. Vrlo vjerojatno. <img class="emoji" role="img" draggable="false" src="https://s.w.org/images/core/emoji/13.0.1/svg/1f60a.svg" alt="😊" />

T-shirt, sweatshirt ili hoodie odaberi ovdje – <a href="https://modnakatedra.com/kreatori/artzapodoma/">ODABERI MAJICU</a>.]]></description>
		
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Poster &#8211; Grigor Vitez</title>
		<link>https://artzapodoma.com/product/poster-grigor-vitez/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[artzapodoma]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 23 Jun 2021 13:20:15 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://artzapodoma.com/?post_type=product&#038;p=1216</guid>

					<description><![CDATA[<b>Grigor Vitez </b>rođen je u Kosovcu kraj <a title="Okučani" href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Oku%C4%8Dani">Okučana</a> 15. veljače 1911., a preminuo je u Zagrebu 23. studenoga 1966. godine. Bio je hrvatski pjesnik, dječji pisac i prevoditelj.

Smatra se začetnikom <strong>moderne hrvatske književnosti za djecu</strong>. Na njegova djela lako je naletjeti u čitankama, a Vitez je dobitnik <strong>Zlatne ptice</strong>, posebnog priznanja za vrhunska dostignuća u književnosti za djecu.

Osnovnu školu završio je u <a title="" href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Oku%C4%8Dani">Okučanima</a>, a gimnaziju u <a title="Nova Gradiška" href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Nova_Gradi%C5%A1ka">Novoj Gradiški</a>. Prve dvije pjesme napisao je kao maturant. Krajem 20-ih godina 20. stoljeća, upisao je učiteljsku školu u <a title="Pakrac" href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Pakrac">Pakracu</a>, nakon koje je stekao zvanje učitelja. Prvo radno mjesto kao učitelj imao je u selu <a title="Slobodna Vlast" href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Slobodna_Vlast">Slobodna Vlast</a> pokraj <a title="Đakovo" href="https://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%90akovo">Đakova</a>, nakon čega dobiva premještaj u <a title="23. studenoga" href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Vo%C4%87in">Voćin</a>, gdje upoznaje svoju suprugu Elizabetu Perlik.

U Drugom svjetskom ratu, pridružio se partizanima, kojima je vodio učiteljske tečajeve. Poslije rata radio je u Ministarstvu prosvjete u Zagrebu, ali i kao urednik u izdavačkoj kući <i>Mladost</i>.  1957. pokrenuo je knjižnicu<strong> "Vjeverica"</strong> u okviru koje je objavljeno oko <strong>500 naslova za djecu</strong>.

Postoji <a title="Nagrada &#34;Grigor Vitez&#34;" href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Nagrada_%22Grigor_Vitez%22">Nagrada "Grigor Vitez"</a> koja se od 1967. godine dodjeljuje piscu i ilustratoru najbolje knjige za djecu u godišnjoj produkciji.

Kako živi Antuntun, Kad bi drveće hodalo, Dohvati mi, tata, mjesec, Švelja, A zašto ne bi... - samo su neke Vitezove pjesme zbog kojih će nam uvijek ostati u lijepom sjećanju.

Ovo poster djelo je akademske slikarice<strong> Marije Adrić Soldo</strong>.

<strong>Dimenzije</strong> – 50×70 cm

Javi nam se ako si zamišljaš poster nekih <strong>drugih dimenzija</strong>. Možda se možemo <strong>dogovoriti</strong>. Vrlo vjerojatno. <img class="emoji" role="img" draggable="false" src="https://s.w.org/images/core/emoji/13.0.1/svg/1f60a.svg" alt="😊" />

T-shirt, sweatshirt ili hoodie odaberi ovdje – <a href="https://modnakatedra.com/kreatori/artzapodoma/">ODABERI MAJICU</a>.]]></description>
		
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Poster &#8211; August Šenoa &#8211; Budi svoj!</title>
		<link>https://artzapodoma.com/product/poster-august-senoa-budi-svoj/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[artzapodoma]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 22 Mar 2021 14:48:22 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://artzapodoma.com/?post_type=product&#038;p=1144</guid>

					<description><![CDATA[August Šenoa najutjecajniji je i najplodniji hrvatski pisac <a title="19. stoljeće" href="https://hr.wikipedia.org/wiki/19._stolje%C4%87e">19. stoljeća</a> te istinski tvorac moderne hrvatske književnosti. Šenoa je rođen u Zagrebu 14. studenoga 1838., a preminuo je u Zagrebu 13. prosinca 1881. godine.

Ovaj poster djelo je akademske slikarice Marije Adrić Soldo.

<strong>Dimenzije</strong> – 50×70 cm

Javi nam se ako si zamišljaš poster nekih <strong>drugih dimenzija</strong>. Možda se možemo <strong>dogovoriti</strong>. Vrlo vjerojatno. <img class="emoji" role="img" draggable="false" src="https://s.w.org/images/core/emoji/13.0.1/svg/1f60a.svg" alt="😊" />

T-shirt, sweatshirt ili hoodie odaberi ovdje – <a href="https://modnakatedra.com/kreatori/artzapodoma/">ODABERI MAJICU</a>.]]></description>
		
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Poster &#8211; Vesna Parun</title>
		<link>https://artzapodoma.com/product/poster-vesna-parun/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[artzapodoma]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 03 Jan 2021 16:56:25 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://artzapodoma.com/?post_type=product&#038;p=1007</guid>

					<description><![CDATA[<strong>Vesna Parun</strong> prva je žena u hrvatskoj književnosti koja je živjela<strong> isključivo od književnosti</strong> i za književnost.

Rođena je 10. travnja 1922. na otoku <strong>Zlarinu</strong> u obitelji s četvero djece. Obitelj je živjela u poprilično teškim uvjetima pa je <strong>Vesna</strong> dobar dio djetinjstva provela kod rođaka u <strong>Splitu</strong>, <strong>Biogradu na Moru</strong> i <strong>Šibeniku</strong>. 1940. upisala je studij romanistike na <strong>Filozofskom fakultetu</strong> u Zagrebu. Vesna je često obolijevala. Jedno vrijeme, 1947. godine, radila je na <strong>pruzi Šamac-Sarajevo</strong>. U to vrijeme je oboljela od tifusa te doživljavala krize zbog nesretne ljubavi. Ostavljena je zbog druge žene. Tada je napisala pjesmu <strong>„Ti koja imaš nevinije ruke“</strong>. Prekinula je studij. Od 1962. do 1967. boravila je u <strong>Bugarskoj</strong> gdje se udala, razvela i doživjela novi niz nedaća.
Nakon Bugarske živjela je u <strong>Zagrebu</strong> gdje je radila kao slobodni književnik. Sve do 2000. godine živjela je u oskudici u <strong>Studentskom gradu</strong>, u zagrebačkoj<strong> Dubravi</strong>. Jedno vrijeme s njom je živio sirijski student medicine i pjesnik <strong>Adnana Al-Marzukia</strong>.

Vesna Parun svoj je dom 2000. zbog bolesti napustila i smjestila se u <strong>Stubičkim Toplicama</strong>. Ondje je krajem 70-ih upoznala svoju najveću životnu učiteljicu, prosjakinju <strong>Magdicu</strong>.
Mnogi je pamte po <strong>guši na vratu</strong> koju je skrivala šalovima. Liječnici su preporučivali operaciju <strong>štitnjače</strong>, a ona je znala reći kako baš tim „trećim okom“ stvara i kako je u njemu kreativnost.

Umrla je 25. listopada 2010. u <strong>Stubičkim Toplicama</strong> u <strong>88. godini</strong> života.

<strong>Dimenzije</strong> – 50×70 cm

Javi nam se ako si zamišljaš poster nekih <strong>drugih dimenzija</strong>. Možda se možemo <strong>dogovoriti</strong>. Vrlo vjerojatno. 😊

T-shirt, sweatshirt ili hoodie odaberi ovdje – <a href="https://modnakatedra.com/kreatori/artzapodoma/">ODABERI MAJICU</a>.]]></description>
		
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Poster – Tin Ujević</title>
		<link>https://artzapodoma.com/product/poster-tin-ujevic-artzapodoma/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[artzapodoma]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 12 Aug 2020 10:15:10 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://artzapodoma.com/?post_type=product&#038;p=116</guid>

					<description><![CDATA["U slutnji, u čežnji daljine, daljine;
u srcu, u dahu planine, planine."

Riječi su to koje je napisao <strong>Tin Ujević</strong>. Ujević je rođen u <strong>Vrgorcu</strong> 1891. godine. Osim po djelima, poznat je i po brojnim <strong>anegdotama</strong>. Njegovu domišljatost pokazuje i ova: Jedan od prijatelja vidio ga je s <strong>praznom čašom u gostionici</strong> pa mu je prišao i rekao: "<strong>Slaži nešto na brzinu i platit ću ti špricer</strong>". Tin ga tada nije niti pogledao već mu je u tren oka preko ramena dobacio: "<strong>Ne, prijatelju, rekao si dva!</strong>". Budući da je upravo slagao,<strong> zaradio si je piće</strong>. Zanimljiv je bio taj Tin. Zanimljivo je i da za života nije dobio niti jednu književnu nagradu, a danas mnoge nagrade nose njegovo ime. Preminuo je 1955. u Zagrebu.

<strong>Dimenzije</strong> postera su: 50×70 cm]]></description>
		
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Poster – Marin Držić</title>
		<link>https://artzapodoma.com/product/poster-marin-drzic/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[artzapodoma]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 23 Jul 2020 11:16:08 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://artzapodoma.com/?post_type=product&#038;p=125</guid>

					<description><![CDATA[<p style="text-align: justify;">"<strong>Lakomosti, uzrok si od svijeh zala.</strong>" - ostalo je zapisano iza velikog Dubrovčanina <strong>Marina Držića</strong>. Držić je rođen 1508. godine u važnoj dubrovačkoj obitelji, studirao je u Italiji, a zapravo je malo vjerodostojnih podataka o njegovom životu. Mnogi izvori se slažu u tome da je imao mnogo talenata pa je tako bio i <strong>orguljaš u dubrovačkoj katedrali</strong>.</p>
<p style="text-align: justify;">Umro je 1567. godine.</p>
<p style="text-align: justify;">Njegova djela koja volimo su <strong>Novela od Stanca</strong>, <strong>Dundo Maroje</strong>, <strong>Skup</strong>, <strong>Tirena</strong>,...</p>
T-shirt, sweatshirt ili hoodie odaberi ovdje – <a href="https://modnakatedra.com/kreatori/artzapodoma/">ODABERI MAJICU</a>.]]></description>
		
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Poster – Antun Gustav Matoš</title>
		<link>https://artzapodoma.com/product/poster-antun-gustav-matos/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[artzapodoma]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 23 Jul 2020 11:14:12 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://artzapodoma.com/?post_type=product&#038;p=124</guid>

					<description><![CDATA[<strong>Antun Gustav Matoš</strong> rođen je u <strong>Tovarniku</strong> 1873. godine. Bio je hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisa. Nekoliko godina živio je u <strong>Beogradu</strong>, a za vrijeme boravka u <strong>Parizu</strong>, koji je tada bio središte europskoga kulturnoga života, napisao je najznačajniji dio svoje <strong>proze</strong>. Umro je u <strong>Zagrebu </strong>1914. godine.

<strong>Dimenzije</strong> – 50×70 cm

Javi nam se ako si zamišljaš poster nekih <strong>drugih dimenzija</strong>. Možda se možemo <strong>dogovoriti</strong>. Vrlo vjerojatno. 😊

T-shirt, sweatshirt ili hoodie odaberi ovdje – <a href="https://modnakatedra.com/kreatori/artzapodoma/">ODABERI MAJICU</a>.]]></description>
		
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Poster – Ivan Mažuranić</title>
		<link>https://artzapodoma.com/product/poster-ivan-mazuranic/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[artzapodoma]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 23 Jul 2020 11:12:01 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://artzapodoma.com/?post_type=product&#038;p=123</guid>

					<description><![CDATA[<strong>"Mažuranić</strong> mi je uvijek bio legendaran, a takve brkove je nosio i moj <strong>djed iz Like</strong>. <strong>Smrt Smail-age Čengića</strong> znam napamet. Dobro, ne baš cijelo djelo, ali najbolje dijelove znam.

Na primjer:

“Djedi vaši rodiše se tudijer,
Oci vaši rodiše se tudijer,
I vi isti rodiste se tudijer
Za vas ljepše na svijetu neima.”  - to mi je premoćno." - <strong>Ivana</strong>

Ivan Mažuranić rođen je u <strong>Novom Vinodolskom</strong> 11. kolovoza 1814., a preminuo je u <strong>Zagrebu</strong> 4. kolovoza 1890. godine. Bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj, ali i političar. Bio je hrvatski ban od 1873. do 1880. godine, a sigurno znate da je njegov nadimak <strong>"ban pučanin"</strong>. Smatra se da je bio najkreativnija osoba hrvatskoga narodnog preporoda.

<strong>Dimenzije</strong> – 50×70 cm

Javi nam se ako si zamišljaš poster nekih <strong>drugih dimenzija</strong>. Možda se možemo <strong>dogovoriti</strong>. Vrlo vjerojatno. 😊

T-shirt, sweatshirt ili hoodie odaberi ovdje – <a href="https://modnakatedra.com/kreatori/artzapodoma/">ODABERI MAJICU</a>.]]></description>
		
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Poster – Marko Marulić</title>
		<link>https://artzapodoma.com/product/poster-marko-marulic/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[artzapodoma]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 23 Jul 2020 11:08:10 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://artzapodoma.com/?post_type=product&#038;p=121</guid>

					<description><![CDATA[Otac hrvatske književnosti <strong>Marko Marulić</strong> rođen je u <strong>Splitu</strong> 1450. godine. Iako ga <strong>srednjoškolci</strong> baš i ne vole jer ga, kažu, ne razumiju, Marulić je strašno važan jer je <strong>autor prvog djela hrvatske književnosti na narodnom jeziku – Judite</strong>. Završio ju je 1501. godine. Uglavnom je pisao na latinskom, ali ostavio je veliki opus i na hrvatskom jeziku. Često je pisao o vjerskim temama.

Umro je, također u Splitu, 1524. godine.

<strong>Dimenzije</strong> – 50×70 cm

Javi nam se ako si zamišljaš poster nekih <strong>drugih dimenzija</strong>. Možda se možemo <strong>dogovoriti</strong>. Vrlo vjerojatno. 😊

T-shirt, sweatshirt ili hoodie odaberi ovdje – <a href="https://modnakatedra.com/kreatori/artzapodoma/">ODABERI MAJICU</a>.]]></description>
		
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
